Zemljovid - Wismar (Wismar, Hansestadt)

Wismar je mali lučki grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, na obali Baltičkog mora, 45 km istočno od Lübecka. Njegovo staro hanzeatsko središte od gotičke opeke je UNESCOva svjetska baština od 2002. god.

Wismar oko 1966. god. Wismar je dobio građanska prava 1229., a u posjed Mecklenburga je došao 1301. god. God. 1259., ušao je u savez s Lübeckom i Rostockom protiv brojnih Baltičkih pirata, koji se kasnije razvio u Hanzu. Tijekom 13. i 14. stoljeća, kao slobodni hanzeatski grad usredotočen na proizvodnju vune, doživljava procvat. Iako je kuga odnijela 10.000 stanovnika 1376. god., grad je i dalje prosperirao, sve do 16. stoljeća.

Nakon Vestfalskog mira (kojim je završio tridesetogodišnji rat) 1648. god., Wismar je pripao Švedskoj.Upravo su preko Wismara, ali i drugih posjeda u Svetom Rimskom Carstvu, švedski vladari preuzimali uloge knezova, ili su sudjelovali u Carskoj upravi (Reichsfürsten). Od 1653. god. Wismar postaje sjedište najvišeg suda za taj dio Švedske. Godine 1803., Švedska je obećala grad i gospodstvo Mecklenburgu za 1.258.000 riksdalera, međutim zadržavši pravo otkupa nakon 100 godina. Godine 1903., Švedska se konačno odrekla svojih potraživanja. Wismar još ima nekoliko ostataka svojih starih sloboda, uključujući pravo na podizanje vlastite zastave.

Početkom 19. st. podižu se mnoge važne tvornice (čelika, strojeva, papira, asfalta), a razvojem morske trgovine parnim brodovima Wismar počinje prednjačiti u regiji. Kako se u njemu nalazila tvornica zrakoplova (Norddeutsche Dornier-Werke), jako je stradao u savezničkom bombardiranju tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon konferencije na Jalti britanska vojska se povukla jer je Wismar potpao pod sovjetsku okupacijsku zonu.